Pitanje radnog vremena nedjeljom postaje sve značajnije u Bosni i Hercegovini.

U Republici Srpskoj Sindikat trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnostiaktivno zagovara izmjene zakona kako bi se nedjelja proglasila neradnim danom, a i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini, koji predviđa neradnu nedjelju i praznike za zaposlene u trgovini. Nakon javne rasprave, Prijedlog zakona bit će upućen u parlamentarnu proceduru, a stupiće na snagu ako ga prihvate oba parlamentarna doma.

Trenutno je neradna nedjelja ponovo aktuelizovana u Banjaluci.

Naime, članovi SDS-a u Banjaluci prikupili su 1300 potpisa građana za inicijativu “Stop neradnoj nedjelji” te ih danas predali Gradskoj upravi. Predsjednik Gradskog odbora SDS-a Banjaluka, Željko Raljić, istakao je da je inicijativa iznad politike i fokusirana na velike trgovačke centre.

Inače ovo nije prva inicijativa za neradnu nedjelju u Banjaluci.

Slično je pokušao i gradonačelnik Draško Stanivuković.

Podsjetimo, Gradska uprava Banjaluka je 2021. godine prikupljala mišljenja i razgovarala sa stručnjacima o uvođenju neradne nedjelje, dok je gradonačelnik najavio donošenje odluke do kraja godine. Međutim, odluka o neradnoj nedjelji je više puta odgođena, iako je Stanivuković isticao njen značaj za poboljšanje položaja radnika u gradu.

Sindikat trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, ponovno će tražiti izmjenu zakona o trgovini radi uvođenja neradne nedjelje u Srpskoj.

Potvrdio je to predsjednik Sindikata, Goran Savanović na konferenciji za štampu pred 1. maj, navodeći uticaj trgovačkog lobija kao prepreku. Upozorio je da trgovački lobiji sputavaju usvajanje odluka o neradnoj nedjelji, te pozivao gradonačelnika i predsjednika Skupštine grada na pregovore radi postizanja dogovora o ovom pitanju.

Savanović je ranije za BUKU vezano za regulisanje rada nedjeljom rekao da je Sindikat otvoren za dvije opcije- ukoliko ne bude moguća stopostotna zabrana rada nedjeljom, onda će tražiti da se ograniči broj nedjelja u kojima radnik može da radi, na najviše 16-17 nedjelja godišnje. Ali u tom slučaju taj rad treba biti plaćen bar 250 posto. Kao primjer navodi Sloveniju, gdje ukoliko je riječ o 17 sedmica rada, rad je plaćen 250 posto, a ako se radi 18-19 sedmica godišnje, onda su one plaćaju 500 posto.

U tom pravcu će, vjeruje, moći izvući pobjedu nad poslodavcima koji sve češće, uslijed nedostatka kvalitetne radne snage, samoinicijativno skraćuju radno vrijeme nedjeljom.

Na pitanje kako je sada plaćen rad nedjeljom, Savanović pojašnjava da je plaćen kao sasvim običan radni dan, s tim da radnici kao slobodan dan koriste neki drugi u toku sedmice, ali biti slobodan u nedjelju ili srijedu jednostavno nije isto.

ŠTA KAŽU GRAĐANI

Provjerili smo i šta o neradnoj nedjelji misle Banjalučani:

Tanja Todić: “Treba ukinuti rad nedeljom. Ako to funkcioniše u jednoj Austriji i Njemačkoj, zašto ne bi moglo i ovdje. Možemo dan ranije obezbijediti sve što nam je neophodno”.

Irena Milivojević:  “Ja sam za to da ljudi imaju pravo na odmor nedeljom, a mi ako nabavimo nešto ranije nije propast svijeta”.

Stevan Umljenović: “Ako ćete iskreno, meni je sasvim svejedno. Ali i tim ljudima treba odmor i ne bih imao ništa protiv da je to nedelja. Naravno, ako se već donese odluka da mogu, treba obavezati poslodavce da radnici budu adekvatno plaćeni, jer ipak je to nedelja.”

Srbo Tešić: “Kratko i jasno – ukinuti rad nedeljom. Evo ja obično kupujem u zadnji tren i često je to nedeljom, ali svakako sam za to radnici taj dan budu slobodni, a ja ću potrebne namirnice nabaviti u subotu”.

Mačkić Ljiljana: “Valjda je red da budu slobodni nedeljom. I ovako svaki dan rade duže nego što treba i zaslužili su nedelju slobodnu”.

Vedrana Sekulić: “Nisam do sada razmišljala o tome, ali meni lično ništa ne bi značilo da tržni centri rade nedeljom do 22 sata. Ako već tržni centri rade, onda je bitno da su na to pristali radnici, da su oni zadovoljni i adekvatno plaćeni”.

Sergej Žabić: “Meni ništa ne znači rad tržnih centara do 22 sata, što se mene tiče taj dan ni ne moraju raditi ni do 16 sati, kako je sada zakonom definisano”.

Podsjetimo, neki gradovi i opštine u BiH su u protekle dvije godine odlučili trgovcima dati slobodnu nedjelju poput Bijeljine, Višegrada, Mrkonjić Grada, Mostara, Čapljine, Livna, Sanskog Mosta, Zvornika, Kiseljaka…