Naslovna Hercegovina Državni posao – san svakog prosječnog Hercegovca

Državni posao – san svakog prosječnog Hercegovca

0
Izvor:

Redovna plata, sigurna penzija, odmora i slobodnih dana na pretek i sve to zahvaljujući osam sati dnevnog ćaskanja sa kolegama iz kancelarije. Tako mnogi zamišljaju državni posao, a mi smo istražili  koji su uslovi da se dobije ovakav posao, šta kažu oni koji ga već imaju i da li je tamo kao u bajci.

Izbori su tek par sedmica iza nas, a svi znamo bar nekoliko osoba iz svog okruženja koji su se mogli pohvaliti dobijenim novim radnim mjestom, i to u nekoj državnoj firmi.

O ovome ne treba mnogo pisati, jer bez obzira koja politička stranka vlada u predizbornoj kampanji osim upljača, hemijskih olovki, a ove godine i pašteta, lako se njihovim aktivistima dijele i državni poslovi.

Nakon mukotrpnog zalaganja i dokazivanja lojalnosti određenim političkim subjektima konačno na red dođe i „zaslužena“ nagrada. Pored više desetina ekonomista na birou posao, na za nekom od njima primjerenih radnih mjesta, dobila je Milica sa sve popularnijom diplomom iz Širokog Brijega.

Ipak, možda ima i gorih slučajeva od ovoga, a to je opis prosječnog radnog dana jedne kvalifikovane osobe u državnoj firmi.

„Imao sam sreću što je čovjek koji je radio u kancelariji koju dijelim sa kolegama otišao u penziju par dana prije nego što sam se zaposlio, inače ne bi imao gdje da sjedim. Pripravnik koji je došao nakon mene nema mjesta, pa ispija kafe po gradu dok se ne snađemo“, rekao je naš sagovornik čiji identitet zbog sigurnosti posla nismo otkrili.

Nakon stečenog akademskog zvanja mladima slijedi uobičajeno pitanje kojoj će se političkoj partiji pridružiti. Primorani da svoje sposobnosti dokazuju partijskim vođama na kraju obično dobiju radno mjesto za koje im uopšte nije bila potrebna ni diploma, ni znanje.

„Radni dan počine u sedam časova, toleriše se 15 minuta kašnjenja. Prvo popijemo kafu, pregledamo portale i vidimo kakvih novosti ima na društvenim mrežama. Zatim doručkujemo i od devet sati počinjemo da se dosađujemo iščekivajući pauzu za kafu, al ne kancelarijsku, nego onu u bašti kafića. Na pauzi se zadržimo oko sat vremena, nakon čega kreće ista priča, skrolujemo društvene mreže, čestitamo rođendane, čujemo se sa rodbinom i prijateljima na koje bi inače potpuno zaboravili, smišljamo recepte i tako u krug svakog dana. Kada se približi 15 časova počinjemo sa spremanjem za odlazak kući“, objasnila nam je sagovornica iz jedne državne firme u Hercegovini.

Postavlja se pitanje zbog čega na državnim fakultetima od vas zahtjevaju mnogo više nego na privatnim, kada za rad u javnom sektoru propada i znanje i talenat. Ili se državna diploma dobija kako bi je unovčili kod privatnika koji će znati da cijeni uložen trud i rad koji ste u sebe ulagali tokom višegodišnjeg školovanja?

Osim propadanja mladih talanata zamjerke na državni posao dolaze i od takozvanih srećnika koji su tamo zaposleni, a žalbe ulažu uglavnom na zabranu korištenja društvenih mreža, što je jedna firma odnedavno i uvela.

„Dobro je na poslu, plata je redovna i osigurani smo. Nego zabranili su nam da koristimo Facebook. Ne znamo što im to smeta kada nemamo drugog posla. Tako da sada pratimo akcijske kataloge, onlajn butike, a ako i to ukinu neće nam biti lako“, požalila je sagovornica iz držane firme.

Jedno istraživanje pokazalo je da je produktivnost zaposlenih u javnom sektoru na poslu 45 odsto, dok kod radnika u privatnom sektoru iznosi 147,2 odsto, odnosno ‘privatnici’ su tri puta efikasniji od državnih radnika. Efektivan rad u državnoj administraciji je tako svega tri sata i 50 minuta, a njegovog kolege u realnom sektoru sedam sati i 10 minuta.

Dobra strana ovih poslova zaista postoji, a pametnom ne treba mnogo da zaradi dvije plate mjesečno, jednu regularnu, a drugu honorarnu, iskoristivši tih osam sati zatočeništva u četiri zida na realizaciju raznih projekata i obavljajući poslove za privatnike.

Na pitanje da li bi mjenjali posao u ovom sektoru svi su odgvorili da ne bi, što i jeste pametno samo kada se već ugrabi takva prilika mogu pronaći i načine da je maksimalno iskoriste, te umjesto ogovaranja šta je koja koleginica obukla i s kim je došla na posao uzmu laptop i krenu u potragu za dodatnom zaradom, učenjem i usavršavanjem. Stečeno znanje sa fakulteta im tako sigurno neće izlapiti, a privatnicima će svakako dobro doći.

Hercegovinapromo