Birački odbori su dio izborne administracije i zaduženi su za pravilno i zakonito glasanje na biračkim mjestima.

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini trebalo bi da budu održani prve nedjelje u oktobru ukoliko na taj datum ne pada vjerski praznik, a izbori se rapisuju 150 dana prije dana održavanja izbora. Tako bi Lokalni izbori 2024. trebalo da budu raspisani 8. maja.

Izborni proces u Bosni i Hercegovini je, prema brojnim izvještajima nevladinih organizacija koje vrše monitoring izbora, pun nepravilnosti uoči i nakon izbora, ali i na dan izbora, a jedan od ključnih problema je trgovina mjestima u biračkim odborima. Prema podacima Koalicije „Pod lupom“, trgovina mjestima u biračkim odborima je tokom posljednjih izbora (2022.), koje su ocijenili kao djelimično neregularne, činila skoro 5% od ukupnog broja nepravilnosti.

Šta su birački odbori i koja je njihova uloga?

Birački odbori su dio izborne administracije i zaduženi su za pravilno i zakonito glasanje na biračkim mjestima.

„To su ad hoc tijela koja se imenuju pred svake izbore. Njihov zadatak je da neposredno rukovode radom biračkog mjesta, obezbjeđuju pravilnost i tajnost glasanja te evidentiraju rezultate. Sastoje se od tri ili pet članova i njihovih zamjenika, u zavisnosti od broja birača na biračkom mjestu “, navodi se na zvaničnoj stranici Koalicije „Pod lupom“.

Obaveza biračkih odbora je da neposredno sprovode izbore na licu mjesta odnosno članovi biračkih odbora su dužni da identifikuju birače, da im daju njihove glasačke lističe i da prate kompletan proces glasanja odnosno da birači nakon glasanja glasačke listiće pravilo ubace u biračku kutiju.

„Oni su dakle zaduženi za kompletan birački proces na terenu cijeli dan na dan izbora“, kaže Damjan Ožegović iz Transparency International.

Kako se trguje mjestima u BO i zašto je to loše?

„Pobjednik izbora u BiH nije onaj ko dobije izbore, nego onaj ko broji glasove“, ovo je rečenica koju smo mnogo puta do sada mogli čuti u javnosti.

To znači da postoje brojne sumnje da osobe zadužene za brojanje pogrešno prikazuju volju birača na način da određene političke subjekte oštećuju u korist drugih političkih subjekata pod čijom su kontrolom.

Prvi u nizu brojača glasova su upravo birački odbori. Svi članovi biračkih odbora do sada su bili predstavnici političkih subjekata koji učestvuju na izborima, ali nedavnim tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, predsjednik i zamjenik predsjednika ne smiju biti članovi političkih partija i njih imenuje Centralna izborna komisija putem javnog poziva. Ostali članovi biračkih odbora su članovi ili predstavnici političkih partija. Birački odbori imaju tri ili pet članova.

„Prije izmjena Izbornog zakona koje su se desile nedavno birački odbori su u potpunosti bili politički organi gdje su političke partije imenovale svoje članove u biračkim odborima. To u principu i nije toliko loše budući da su u biračkim odborima po pravilu ravnomjerno bili zastupljeni članovi svih političkih opcija i oni koji su vlast i oni koji su u opoziciji i na taj način su jedni druge kontrolisali“, pojašnjava Ožegović.

I upravo tu se dešavaju problemi. Kako? Pa tako što se članovi istog političkog subjekta lažno predstave u ime drugog političkog subjekta koji ih je, iz njima poznatih motiva, predložio. Mjesta u biračkim odborima imale su sve stranke koje se prijave za izbore, a mjesta u biračkim odborima biraju lokalne izborne komisije, žrijebom.

„U praksi se dešavalo da su postojale fiktivne političke partije koje nemaju stvarnu namjeru da se kandiduju na izborima već se prijave samo kako bi dobile određen broj mjesta u biračkim odborima koje su kasnije preprodavale partijama pa se na taj način dešavalo da na jednom biračkom mjestu imamo birački odbor koji možda de jure ne pripadaju jednoj političkoj opciji međutim de facto nakon preprodaje jedna politička opcija kontroliše cijeli birački odbor i kada se u 19 časova nakon glasanja vrata na biračkom mjestu zatvore taj birački odbor može u potpunosti da prekroji biračku volju“, pojašnjava Ožegović.

Bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić kaže da je trgovina mjestima u biračkim odborima veliki problem, odnosno najslabija karika u izbornom procesu.

„Političke stranke koje učestvuju na političkim izborima, ne sve, počinju kršiti izborni zakon na način da počinju mijenjati sa drugim političkim subjektima mjesta u biračkom odboru, prijavljivali su se u svim izbornim jedinicama, i tamo gdje nemaju ni organizacionog oblika svjesni činjenice da neće dobiti ni jedan glas, ali su to koristili i zloupotrebljavali izborni zakon ali su dobijali mjesta u biračkom odboru“, pojašnjava Šehić šemu po kojoj se radila trgovina mjestima u biračkim odborima.

Načini trgovine su, pojašnjava, bili razni.

„Veliki politički subjekti su se između sebe mijenjali dok je bilo pojava da su neke male stranke, naročito lokalnog karaktera, prijavljivale u nekim drugim izbornim jedinicama, gdje su čak i prodavali mjesta u biračkim odborima za određene cijene od 2.000KM, 3.000KM ovisno o tome koliko su imali mjesta i tome je trebalo stati u kraj“, kaže Šehić.

Trgovinom mjestima u biračkim odborima, političke stranke mogu dovesti do formiranja biračkih odbora popunjenih predstavnicima samo jedne stranke, nad kojim imaju veći stepen kontrole.

„Ova praksa predstavlja ogroman problem, jer može dovesti do zanemarivanja volje građana iskazane na izborima. Naime, ona daje mogućnost za izborni inžinjering pri kojem se rezultati glasanja mijenjaju, čime građani ostaju uskraćeni za pravo da biraju političke predstavnike koji će ih zastupati“, rekli su nam iz OSCE-a.

Članom 7.3 Izbornog zakona BiH ranije je zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta i to fiktivnim predstavljanjem u ime političkog subjekta kojem je mjesto u biračkom odboru pripalo sa ciljem pogodavanja drugom političkom subjektu kojem to mjesto u biračkom odboru nije pripalo.

“Ova zabrana primjenjuje se i na članove biračkog odbora”, navodi se dalje u zakonu.

Centralna izborna komisija BiH je tokom posljednjih Opštih izbora zaprimila 37 prigovora/prijava koje se odnose na lažno predstavljanje. Izrekli su 20 novčanih kazni, dok su u šest slučajeva su odbacili pritužbe kao neosnovane. Među strankama koje su trgovale mjestima u biračkim odborima su SDA, HDZ BiH, SNSD, SDP…

„Donijeli smo 25 Zaključka o obustavi postupka, četiri Zaključka kojima se podnesak smatra da nije podnesen, tri Zaključka kojima se prijava/prigovor odbacuje kao neblagovremen, jedan Zaključak o razdvajanju predmeta i  jednu Prijavu dostavljenu Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona (ZDK).“, rekli su nam iz Centralne izborne komisije.

U Završnom izvještaju o Opštim izborima održanim u BiH 2022. godine, navedeno je da je Posmatračka misija ODIHR-a dobila nekoliko vjerodostojnih prijava trgovine mjestima u biračkim odborima sa cjelokupne teritorije BiH, koje su se odnosile na postupanje različitih političkih stranaka.

„Centralna izborna komisija BiH odlučivala je u 17 predmeta vezanih za lažno predstavljanje političkih stranaka u biračkim odborima, na osnovu primljenih prijava koje su dostavili podnosioci prijava ili na osnovu informacija koje su predočile organizacije građanskog društva. U četiri predmeta, postupak je za rezultat imao sankcionisanje stranaka ili koalicija, kao i članova biračkih odbora koji su učestvovali u trgovini mjestima u biračkim odborima“, podaci su Misije OSCE-a u BiH.

Da li će se novim izmjenama Izbornog zakona zaustaviti trgovina mjestima i na koji način?

Članove biračkih odbora do sada su predlagale sve političke stranke koje su bile ovjerene za učešće na izborima,  ali se to sada promijenilo. Tako više neće biti moguće da stranke koje nemaju stvarnu namjeru učešća na izborima dobiju i prodaju ili trguju mjestima u biračkim odborima.

„Za ciklus Općih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske, u prethodnom izbornom ciklusu. Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora za svaku od osnovnih izbornih jedinica bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u izravno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedinice u prethodnom izbornom ciklusu“, navodi se u izmjenama Izbornog zakona.

Damjan Ožegović smatra da će se ovom odredbom eliminisati fiktivne političke stranke.

„I ne bi trebalo po pravilu, ili će u nekoj manjoj mjeri, doći do preprodaje mjesta u biračkim mjestima“, smatra Ožegović.

Vehid Šehić kaže da se, iako smatra da su izmjene dobre, otvara pitanje da li su sve stranke koje učestvuju na izborima u ravnopravnom položaju poput onih koje prvi put izlaze na izbore ili su u prošlom izbornom ciklusu ostale ispod cenzusa.

Postavljanje granice između političkih stranaka i rukovodstava biračkih odbora trebalo bi spriječiti  moguću trgovinu mjestima u biračkim odborima, smatraju i u OSCE-u.

„Kršenje ovih odredaba rezultirat će izricanjem kazne u iznosu od 600 do 3.000 KM. Osim toga, lažno predstavljanje u biračkom odboru kažnjavat će se kaznom u iznosu od 600 do 10.000 KM za fizička lica, te kaznom od 3.000 do 10.000 KM za političke subjekte“, rekli su nam iz Misije OSCE-a.

Mustafa Arifović, predsjednik Gradske izborne komisije Zvornik čiji je posao upravo da radi sa članovima biračkih odbora smatra da izmjene neće otkloniti probleme u radu.

„Što se tiče trgovine mjestima u biračkim odborima po mom mišljenju, to nije dovoljno spriječeno, jer u suštini kada politički subjekt kaže – ja sam predložio te članove biračkih odbora, a u stvari znamo da nisu njegovi nego drugog političkog subjekta“, upozorava Arifović.

Uvođenje tehničkih mjera je, dodaje, najbolji put za uklanjanje nepravilnosti u radu biračkih odbora.

„Ono što bih ja uveo je skener na glasačkoj kutiji, ne bismo znali kako je ko glasao, ali bi se znala volja građana. Sada imamo da na određene listama imamo 30 kandidata, a njih četiri ili pet uvijek imaju skoro isti broj glasova. Kako to? Time bi se vršila sama kontrola glasačkih listića. Drugo, biometrija koja će provjeravati da li se glasač pojavio na glasačkom mjestu ili ne“, predlaže Arifović.

Upozorava da je vrlo teško animirati građane da pristanu biti članovi biračkih odbora i da je to dugogodišnji problem.

„Naknade koje se daju članovima biračkih odbora su jako skromne. Mnogi ljudi ne bi učestvovali, ali više ih motivišu drugi razlozi odnosno politički subjekti koji ih animiraju sa nekim drugim obećanjima“, kaže Arifović.

Kazne jesu metoda odvraćanja, ali to opet ne rješava problem u potpunosti.

„Dešavalo se da stranke plaćaju kazne za članove biračkih odbora koji se lažno predstavljaju“, kaže Arifović.

Iz Centralne izborne komisije BiH nisu hteli komentarisati posljendje izmjene Izbornog zakona.

„Zadnje izmjene Izbornog zakona BiH su trenutno predmet izrade podzakonskih akata i preuranjeno je bilo šta govoriti unaprijed, tek nakon provedenih izbora biće sačinjen izvještaj“, rekli su iz CIK-a.

Nedavnim izmjena Izbornog zakona spriječeno je da mjesta u biračkim odborima dobijaju fiktivne stranke, ali i dalje ostaje realna mogućnost da trgovinu biračkim mjestima provode parlamentarne stranke, no nezakoniti trgovački proces znatno će smanjen smatraju stručnjaci, budući da fiktivne stranke neće moći imati predstavnike u biračkim odborima.