Naslovna Region Ko je nasljednik? Spore se skoro 50 godina, niko neće da se...

Ko je nasljednik? Spore se skoro 50 godina, niko neće da se odrekne vile u Dubrovniku

0
Izvor:

Spor oko nasljedstva počeo je davne 1972, a danas ga vode pranećaci. O njemu će raspravljati i Ustavni sud.

Davne 1972. godine pred dubrovačkim sudovima počeo je sudski spor oko nasljedstva, koji nije dovršen do današnjeg dana. Nakon 49 godina sudovanja dospeo je pred Ustavni sud. Koliko će se tu zadržati i kada će biti riješen, ne zna se.

Glavni je predmet spora, kaže Pero Miljanović koji je u parnicu ušao s bratom kao nasljednik svoga oca koji se sudio prije njih, kuća u Dubrovniku u blizini tvrđave Minčeta. Kuća ima 157 metara kvadratnih stambene površine, a sastoji se od prizemlja, prvog, drugog sprata i potkrovlja, ukupne površine od oko 500 kvadrata i još je tu 104 kvadrata vrta i 30 kvadrata vrtne kuće, piše Jutarnji list.

Riječ je o ostavini pokojnog Luke Miljanovića iz SAD-a, rođenog 1877, a umrlog 1956. godine. Pokojni je Luka otišao u Ameriku, tamo se oženio i umro. Nije imao djece pa je imovina koju je stekao u SAD-u, ali i ono što je ostalo u Dubrovniku, išlo njegovoj supruzi. No, nakon što je umrla i supruga Meri (Mary) Miljanović 1965. godine, došlo je do sukoba oko nasljedstva.

Od boginja do korone

Budući da je pokojni Luka imao više braće i sestara, ali većina njih nije imala potomke, imovina je trebalo da pripadne nećacima. Nećak koji smatra da je zakinut u ostavini otac je Pere Miljanovića, Pavao Miljanović, koji je 1972. godine ušao u imovinski spor sa svojom sestrom Katom.

Pavao i Kata umrli su pre nego što je parnica završena, a sudski postupak nastavila su njihova djeca tako da se danas oko polovine spomenute kuće u Dubrovniku i još nešto imovine u Čilipima spori sedmoro pranećaka pokojnog Pave koji je pre više od sto godina kupio kuću u Dubrovniku, ali u njoj nije uživao jer je otišao u Ameriku.

Prema riječima Pere Miljanovića, glavni je problem spora u prevodu. Ključan je, kaže, dokument iz 1957. godine koji je ostao iza Meri Miljanović „Deed of gift“ (Delo o poklonu).

„Ja i moj brat Tomo, sinovi pok. Pave Miljanovića, tražimo da nasleđivanje bude testamentarno po dokumentu iz 1957. godine, a naslednici pok. Kate Dalmatin (očeva sestra op. a.) da nasleđivanje bude zakonsko i sve vreme, to jest 49 godina, spore ovaj dokument iz 1957. godine“, kaže Pero Miljanović i citira deo dokumenta koji je iza sebe ostavila Meri, a u njemu među ostalim piše „…have given, granted and confirmed, and by these presents do give, grant and confirm…“. Sudski vještaci su to preveli kao „…dala sam, dodelila i potvrdila i ovime dajem, dodeljujem i potvrđujem…“, što Pero Miljanović uporno osporava jer vodi zakonskom nasleđivanju, a on tvrdi da je reč o testamentu kojom je sva imovina trebalo da ode njegovom ocu.

Prilično je teško razabrati što se sve događalo na sudovima tijekom godina. Proces je počeo u isto vrijeme kad su Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo i drugi na svojoj koži osjetili posljedice Hrvatskog proljeća i bili isključeni iz članstva Saveza komunista. Te iste godine u Jugoslaviji je zavladala epidemija velikih boginja, srušio se avion JAT-a, na Olimpijskim igrama u Münchenu palestinski su teroristi ubili izraelske sportaše, a Istočna i Zapadna Njemačka uspostavile diplomatske odnose.

Darovnica, a ne testament

Svašta se još poslije toga događalo u svijetu koji se potpuno promjenio. Srušen je Berlinski zid, ujedinile su se Istočna i Zapadna Nemačka, bivša Jugoslavija se raspala, u Hrvatskoj je bio i prošao strašan rat. Dubrovnik je bio razoren i već obnovljen kad je Županijski sud u Dubrovniku 2008. godine zaključio kako treba ocijeniti karakter pomenute isprave pod nazivom „Deed of gift“. Budući da je Meri Miljanović bila državljanka SAD-a, zaključili su da treba ispitati ima li njena isprava na koju se poziva Pero Miljanović karakter testamenta prema američkim zakonima.

Krenuli su putem međunarodne pravne pomoći i 2013. godine dobili odgovor putem Ministarstva pravosuđa kako odgovora nema jer su američke pravosudne vlasti rekle da ne daju pravne savjete. Predložili su da se obrate Advokatskoj komori Galveston. Odgovor je stigao 2017. godine, a prevod s engleskog na hrvatski jezik sud je dobio 2018. godine. Kada su pročitali prevod, zaključili su da je dokument koji je sastavila pokojna Meri Miljanović darovnica, a ne testament.

Time se nešto riješilo, ali nije sve pa spor traje i dalje. Pero Miljanović je ogorčen na prevodioce, sudije i na advokate, i u svakog sumnja. Kaže da im je dosad na troškove sudskog postupka otišlo više od 100.000 evra.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име