Naslovna Hercegovina Lambeta uz podršku Vlade RS protivzakonito na čelu Bolnice Trebinje

Lambeta uz podršku Vlade RS protivzakonito na čelu Bolnice Trebinje

0
Izvor: Direkt
Nedeljko Lambeta/Foto: Radio Trebinje

Višestruko kršeći zakone, Vlada Republike Srpske krajem prošle godine za vršioca dužnosti direktora Bolnice Trebinje imenovala je Nedeljka Lambetu – čovjeka koji je diplomirao na  fakultetu poznatom po nelegalnom izdavanju diploma. Lambeta je istaknuti član trebinjskog SNSD-a i nekadašnji predsjednik omladine ove stranke, a na čelo Bolnice došao je pravo iz fotelje direktora „Komunalnog“ a.d. Trebinje.

Istraživanje „Direkta“ pokazalo je da je Lambeta učestvovao u sumnjivim nabavkama u ovom akcionarskom društvu u kojem 30 posto udjela ima Grad Trebinje, a u koje je u njegovom direktorskom mandatu ušla privatna firma jednog od kandidata trebinjskog SNSD-a.

Više od dva mjeseca naš portal  je pokušavao da od Vlade RS dobije odgovor koji fakultet je završio Nedeljko Lambeta, ali je svaki od naših zahtjeva odbijen i, na kraju, potpuno ignorisan. Umjesto tražene informacije, dobili smo odgovor da je Lambeta diplomirani ekonomista. Iako Vlada RS nije željela da javnosti položi račune o ljudima koje imenuje na ovako odgovorne pozicije poput prvog čovjeka bolnice, i to u jeku pandemije virusa korona, „Direkt“ saznaje da je Lambeta studirao na dva privatna fakulteta. Prvo je završio trogodišnje studije bankarstva na tadašnjem Fakultetu za trgovinu i bankarstvo Janicije i Danica Karić (pri današnjem „Alfa BK“ univerzitetu), a onda četvrtu godinu (240 ESPB) na Univerzitetu za poslovne studije (UPS) Banjaluka.

Banjalučki UPS našao se u centru skandala krajem 2019. godine, kada je Inspektorat Republike Srpske poništio fakultetsku diplomu koju je na ovom fakultetu stekao direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osman Mehmedagić – Osmica. Diploma mu je poništena nakon što je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu o lažnim diplomama. Godinu kasnije, portal Inforadar pisao je kako ovaj fakultet od 2018. radi bez akreditacije te da se u zgradi fakulteta, na 3. spratu, nalazi škola plesanja oko šipke, dok su na 4. spratu apartmani koji, umjesto za smještaj profesora fakulteta, služe za izdavanje. Nedugo nakon ovog teksta, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta (HEA) BiH izdala je preporuku za akreditaciju ove visokoškolske ustanove, a onda je, za manje od mjesec dana, i akreditovala.

Rješenje o akreditaciji HEA je donijela 1. decembra 2020. godine, a Vlada je Nedeljka Lambetu na mjesto vršioca dužnosti  direktora Bolnice Trebinje prvi put imenovala osam dana nakon toga. Vlada je tada navela da je Lambetu imenovala „na osnovu pozitivnih pravnih propisa Republike Srpske: Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o sistemu javnih službi, Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske i Zakona o Vladi Republike Srpske“, kao i u skladu sa statutom Bolnice Trebinje. I ništa ne bi bilo sporno da Vlada RS prilikom Lambetinog imenovanja nije prekršila propise na koje se sama pozvala. Krenimo redom.

Vlada je prvo prekršila Statut Bolnice Trebinje koji, između ostalog, propisuje da direktor mora imati edukaciju iz zdravstvenog menadžmenta koju, ispostaviće se, Lambeta nema. Vlada RS ignorisala je naše pitanje o spornoj edukaciji. Budući da ne ispunjava ovaj uslov, Lambeta nije mogao biti postavljen na ovu funkciju.

Drugi put Vlada je prekršila zakon kada je Lambeti produžila mandat kao vršiocu dužnosti direktora. Prema članu 4, stav 2. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima RS na osnovu kojeg je Lambeta imenovan, ovakve nominacije se mogu vršiti na najviše dva mjeseca i ne mogu se ponavljati. Međutim, Vlada je na 108. sjednici, 28. januara ove godine, protivno zakonu, ponovo donijela odluku da Lambeti dodijeli status v.d-a. Oba puta u svojim rješenjima o imenovanju Vlada RS pozvala se na iste zakone.

Vladina rješenja o imenovanju objavljena u Služenom glasniku RS

Osim navedenog, Vlada je nakon prvog imenovanja bila dužna da u roku od 60 dana raspiše javni konkurs za mjesto direktora Bolnice Trebinje, ali to nije učinila. Tako je prekršila zakon po treći put u ovom slučaju, a ni na naše pitanje kada će raspisati javni konkurs nije odgovorila.

Konfuzni odgovori o školovanju

Kao i Vlada RS, i Nedeljko Lambeta je više od dva mjeseca odbijao da nam dostavi odgovor o svojoj diplomi, a onda nas je, u danima kada smo došli do podataka o njegovom obrazovanju, pozvao na razgovor. Na pitanje koji fakultet je završio i kada, Lambeta nam je dao konfuzne odgovore. Nije znao tačan naziv nijednog od dva fakulteta koje je završio, niti tačne godine završetka svojih studija.

„Završio sam u Srbiji 180 ESPB 2008. godine, a 2016. godine sam završio doškolovavanje u Banjaluci na fakultetu za Uslužne i poslovne studije. Trenutno sam na master studijama Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu“, kazao je na početku Lambeta, a onda nastavio:

„To (u Beogradu, prim. aut.) je Fakultet za bankarstvo, finansije i reviziju, nekadašnja viša poslovna škola. Je li to državni ili nije državni fakultet nemam pojma, mislim da je promijenio naziv, on je ugašen, a 2018. je otvoreno nešto novo“, kaže Lambeta.

Na pitanje da li je u pitanju BK fakultet, odgovara da jeste.

„Bio sam redovni student u Beogradu od 2003. do 2007, u Banjaluci sam završio 2018. godine. Ja sam to uredno upisao i uredno završio, bio sam student na daljinu“, nastavio je Lambeta.

U daljem razgovoru spominje da je fakultet u Banjaluci završio 2017. godine. Kada je, zaista, diplomirao na UPS-u ostaje nepoznanica, jer odgovor nismo dobili ni od Lambete, ni od Vlade RS. Što se tiče beogradskog fakulteta, „Direkt“ je dobio potvrdu da je Lambeta kod njih diplomirao 2006. godine.

Priznaje da nema edukaciju iz zdravstvenog menadžmenta, te da mu je Vlada RS produžila v.d. mandat.

„Kad sam imao ovu ponudu i kad je pokrenuta ova priča, prije četiri-pet mjeseci, interesovao sam se šta treba da imam. Iskren sam, nemam to (edukaciju iz zdravstvenog menadžmenta, prim. aut.). Rekli su mi da to ne treba da imam, a ako se budem prijavljivao na konkurs, moraću to da imam. Produžen mi je status v.d-a na još dva mjeseca, a ako Vlada bude raspisala konkurs u narednom periodu, mislim da ću moći sa ovim mojim studijskim programom (na Fakultetu tehničkih nauka NS, prim. aut.) da apliciram i ispunjavam uslove za zdravstveni menadžment“, smatra Lambeta iako Fakultet tehničkih nauka nema nikakve veze sa zdravstvom.

Na pitanje otkud da ta „ponuda“ bude data baš njemu, Lambeta kaže da je „to, ipak, pitanje za ljude sa više instance koji nisu ovdje, pa ne bi da ih imenuje“.

„Mislim da sam protekle četiri godine funkciju (direktora „Komunalnog“ prim. aut.) obavljao časno i pošteno, i da su svi ljudi Trebinja i šire bili zadovoljni. Moja načela su da se samo radom može napredovati i da treba konstantno raditi i na sebi, kao i na drugima“, kaže Lambeta.

 „Komunalno“ – sa promjenom direktora promjena vlasništva

Nedeljko Lambeta imenovan je za vršioca dužnosti direktora „Komunalnog“ krajem februara 2017. godine, kada je gradonačelnik Trebinja bio gensek SNSD-a Luka Petrović. Na ovu funkciju Lambeta je došao iz privatne firme i sa pozicije predsjednika Mladih socijaldemokrata Trebinje. U tom trenutku, pokazuju revizorski izvještaji, Grad je imao 30 posto akcija u ovom društvu, 43,53 posto imali su mali akcionari, dok je 26,47 posto imala Grupa Fortis čiji su vlasnici Dragan i Igor Čorokalo, otac i sin. Prema podacima portala Akta.ba, Dragan Čorokalo direktor je „Kozara puteva“, preduzeća koje mediji često povezuju sa vlašću i učestvovanjem u dobijanju javnog novca putem namještenih tendera.

U 2018. godini Grupa Fortis izlazi iz ovog društva, a njene akcije kupuje firma „Loteks“ čiji je vlasnik Nenad Crnogorac, jedan od kandidata trebinjskog SNSD-a za odbornika na lokalnim izborima 2016. godine i kum Luke Petrovića. I „Loteks“ su mediji često dovodili u vezu sa dobijanjem javnog novca putem tendera od Grada Trebinja te Elektroprivrede RS i njenih zavisnih preduzeća. Iste godine, akcije u „Komunalnom“, u iznosu od 3,27 posto, kupila je firma „Herc invest“ d.o.o. Trebinje čiji je vlasnik poznati trebinjski privrednik Bratislav Pidžula.

Naši izvori tvrde da su „Loteks“ akcije u ovom društvu koštale oko 250.000 maraka. Podaci sa portala Akta.ba kažu da je dobit ove firme na kraju 2017. godine bila nešto više od 127.000 maraka, dok je 2016. završila sa oko 70.000 maraka dobiti. Vlasnik „Loteksa“ nije želio da govori za naš portal.

Tabelarni pregled promjene akcionara i njihovog udjela u Komunalnom

Sa novim rukovodstvom u „Komunalno“ je, preko Upravnog odbora, raspoređeno još SNSD-ovih ljudi. Za predsjednika UO-a, kao predstavnik Grada Trebinja, postavljen je Srđan Ambulija koji je krajem 2017. godine naslijedio Lambetu na mjestu predsjednika Mladih socijaldemokrata Trebinje. Za predstavnika „Loteksa“ postavljen je Danijel Rašović, aktuelni direktor trebinjskog javnog preduzeća „Radnik“. Predstavnik malih akcionara je Branka Grahovac koja je već godinama zaposlena u „Komunalnom“ kao pravnica.

Sumnjive nabavke

Da li se, prema Lambetinim navodma, u „Komunalnom“ radilo časno i pošteno običnim građanima je teško da dokuče iako 30 posto udjela u ovom akcionarskom društvu ima Grad Trebinje. Na sajtu javnih nabavki dostupan je veoma mali broj tendera koje je ovo društvo dobilo do sada, uglavnom za poslove koje dobija od Grada Trebinja, poput održavanje zelenih površina i azila za pse, te uređenja površina oko Elektroprivrede RS i HET-a. Nabavke za druge poslove, poput nabavke polovnih vozila i mašina, „Komunalno“ nije učinilo dostupnim građanima na sajtu javnih nabavki iako su neke od njih finansirane sa 70 posto javnog novca iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS. O potrošenom novcu građani su mogli da čuju jedino iz Lambetinih medijskih promocija, pa se tako 2018. godine pohvalio nabavkom vozila za odvoz otpada vrijednog 100.000 maraka, a 2019. kupovinom cisterne i kamiona za odvoz kabastog otpada vrijednih oko 75.000 maraka. Revizorski izvještaji pokazuju da je „Komunalno“ 2017. godine kupilo mašinu za pranje trotoara i mašinu za čišćenje ulica sa dodatnim aparatom za površinsko pranje ulica vrijedne 66.538 KM, dok su 2018. kupili autosmećar od 71.000 KM i usisivač za trotoare od 11.400 KM. Prema istim izvještajima, u 2019. godini ovo društvo je za transportna sredstva potrošilo 214.889 maraka.

„Sve je transparentno, nema nikakvih problema“ kaže Lambeta za „Direkt“, ali, na kraju, nije odgovorio kako su zaista trošene pare na nabavke vozila, kao ni na druge stvari. Tako se, recimo, on ranije pohvalio medijima kako je „Komunalno“, u okviru proljetne i jesenje sadnje cvijeća, od lokalnih proizvođača za četiri godine njegovog direktorskog mandata kupilo oko 140.000 sadnica.

„Na to sam najviše ponosan. Kupili smo cvijeće od malih domaćih proizvođača, zahvaljujući čemu su te porodice mogle da opreme djecu za školu i pare nisu odlazile negdje van Trebinja“, rekao je Lambeta za „Direkt“.

To znači da je „Komunalno“ kupovalo 35.000 sadnica godišnje. Međutim, pregledom terena na kojem se cvijeće sezonski sadi izračunali smo da ta brojka veoma teško može preći čak i 30.000 sadnica. Budući da je cijena jedne sadnice 0,85 KM, lako je izračunati koliko se novčano najmanje moguće „ugraditi“ na jednoj godišnjoj sadnji.

„Poslovi koje Komunalno obavlja daju ogroman prostor za manipulacije i novčane malverzacije, počevši od sadnje sezonskog cvijeća gdje je uvijek možete reći da su neke sadnice oboljele, osušile se, slomio ih vjetar i slično, što je dobar izgovor zašto ih je manje posađeno na terenu, a nemate uvid u to koliko ih je stvarno nabavljeno. Isto je sa nabavkom đubriva. Recimo, jedna vreća od 25 kg košta oko 21 marku, a u toni je 40 vreća. Možete fakturisati tri tone koje koštaju 63.000 maraka, a na terenu razasuti 500 kg koje koštaju 10.500 maraka jer je, opet, teško dokazati da ste to uradili“, objašnjava stručnjak za ovu oblast koga smo konsultovali.

Slična je situacija sa sadnicama drveća koje je Lambeta nabavljao, a koje su koštale desetine hiljada maraka. Nabavka jedne sadnice paulovnije tako je koštala oko 450 maraka, a dobavljači koje smo zvali kažu da se sadnica istog obima i visine koju je Lambeta nabavio može nabaviti iz Italije za oko 125 KM. Isto tako, kupovane su sadnice liriodendrona čije su cijene išle i preko 400 maraka po komadu, ali ih na terenu nema posađenih.

Kada smo Lambetu pitali za sporne sadnice, rekao je da cijenu sadnice diktiraju njena starost, debljina i visina, ali nije znao da nam odgovori na pitanje kakvo tačno treba da bude, recimo, stablo košćele koja košta oko 450 maraka.

„Žao mi je što neki smatraju da je zelenilo jednostavno i jeftino. Školovana sadnica je školovana sadnica. Ja ne bih sebi nikada dozvolio to (malverzacije sa sadnicama, prim. aut). Ako ima nešto loše, postoji tužilaštvo i ograni koji to treba da sprovedu“, rekao je Lambeta za „Direkt“.

Na kraju razgovora, Lambeta je obećao da će nam dostaviti informacije o cijenama spornih sadnica, ali to nije uradio.

Privremena imenovanja koruptivni rizik

Prema riječima Uglješe Vukovića iz Transparensi internešnala BiH, privremena imenovanja, poput ovog u kojem je Vlada RS imenovala Lambetu, nažalost, veoma česta u javnom sektoru Bosne i Hercegovine i da najčešće predstavljaju koruptivni rizik.

„Na taj način se izbjegava potpuna i transparentna procedura izbora i imenovanja. Transparensi BiH pregovara već neko vrijeme da se uredi postupak izbora i imenovanja i da se posebna pažnja obrati na privremena imenovanja i imenovanja vršilaca dužnosti na način da ona mogu biti samo pod izuzetnim okolnostima“, istakao je Vuković.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име