Naslovna Republika Srpska Od čega zavisi koliko će trajati ANTITIJELA na koronu i ko ih...

Od čega zavisi koliko će trajati ANTITIJELA na koronu i ko ih ima najmanje?

0
Izvor:

Koliko traju antitijela na kovid, koliko traje imunitet nakon preležane korone i šta je i dalje velika nepoznanica kada su antitijela u pitanju, na ova pitanja za „Ženu“ odgovara dr Marija Gnjatović iz Instituta za primenu nuklearne energije (INEP).

Kod većine ljudi, kod više od 90 odsto oboljelih, antitijela ostaju mjesecima nakon preležane bolesti, posebno kod osoba koje su bolest preležale sa srednje teškom do teške kliničke slike, i koje su u startu razvile visoke vrijednosti antitela. Drugu grupu pacijenata čine oni koji na infekciju odgovaraju kratkotrajnim imunitetom, stvaraju antitijela tokom trajanja infekcije, nakon čega prestaje sinteza, a antitijela u krvi nestaju u periodu od nekoliko mjeseci nakon izliječenja. U malom procentu, manje od tri odsto, dešava se da oboljeli nikada ne razviju antitijelni odgovor, da u odbrani ogranizma učestvuju drugi imunološki činioci, a razlog tome može biti i mala količina virusa kojom su takve osobe inficirane – kaže nam dr Marija Gnjatović o dužini trajanja antitijela i napominje da to ipak zavisi od osobe do osobe, prenosi Žena Blic.

Kada je u pitanju imunitet nakon preležanog kovida, objašnjava sljedeće:

– Glavni faktor odbrane od virusnih infekcija jesu antitijela. Prisustvo antitijela specifičnih prema virusu SARS-CoV-2 ne predstavljaju apsolutni garant zaštite od ponovne infekcije ali sigurno u velikoj mjeri štite organizam u slučaju ponovne izloženosti ovom patogenu. U studiji praćenja imunološkog odgovora oboljelih od kovida-19 koju izvodi institut INEP, nije bilo slučajeva reinfekcije kod osoba koje su imale antitela IgG klase u krvi. Nekoliko slučajeva reinfekcije desilo se kod osoba koje su nakon prvobitne bolesti izgubile antitijela. Iako antitijela nisu jedina koja u odbrani organizma učestvuju, pa pored njih su tu i različite klase limfocita:T i B limfocit, praćenje je pokazalo da su u odbrani organizma od reinfekcije ona, ipak, ključna.

Kako dodaje, treba ispitivati koliko su stvorena antitijela sposobna da nas zaštite i koliko je njihovo neutrališuće dejstvo kada je ovaj virus u pitanju.

– Najvažnija su ona antitijela koja mogu da neutrališu virus, odnosno da spriječe ulazak virusa u ćelije inficiranih osoba. Treba ispitati kako se menja količina ovih antitijela kroz vrijeme – napominje sagovornica.

Da li je uočena određena pravilnost kod antitijela, u smislu da su se kod određenih grupa pacijenata više stvarala, pitali smo doktorku.

– Teža klinička slika izaziva stvaranje viših koncentracija antitijela u krvi. Blaga klinička slika u većini slučajeva uzrokuje blaži imunološki odgovor koji je posredovan nižim vrijednostima koncentracija antitijela u krvi oboljelih. Postoje i asimptomatski slučajevi, većina njih razvija antitijelni odgovor, stvaranjem takođe nižih koncentracija antitijela u krvi. Imunski odgovor na infekciju zavisi od mnogo faktora, od genetske predispozicije, prethodnog izlaganja različitim virusima, količini virusa koja pokreće imunološki odgovor, i to uvijek treba imati u vidu.

Test je negativan, a korona je u tijelu, kako?

Naš stručnjak Marija Gnjatović objašnjava nam i zašto se dešava da je test negativan i pored virusa u tijelu.

– Dešava se često da neko ko ima sve simptome Test je ne dobije negativan rezultat PCR ili brzog antigenskog testa. Serološkim testom – testom na antitijela, dokazuje se prisustvo infekcije kod takvih osoba. Razlog ovakvih nalaza leži u činjenici da se kod nekih pacijenata virus brzo prolazi kroz gornje disajne puteve i spušta se u druge dijelove respiratornog ili intestinalnog trakta, te ga u uzorcima brisa koji se koriste za PCR analizu nema u dovoljnoj količini da može biti detektovan.

Drugi slučaj jeste da se uz pozitivan PCR nalaz, ne detektuje prisustvo antitijela. Za stvaranje antitijela potrebno je vrijeme, oko dana nakon pojave simptoma za IgM klasu i oko dana nakon pojave simptoma za IgG klasu. Ukoliko se pacijent testira u prvih nekoliko dana nakon pojave simptoma bolesti, može se desiti da nalaz bude negativan iako je stvaranje antitijela u toku. Zato se preporučuje da se test na antitijela radi nakon PET dana od pojave simptoma, a može se raditi i mjesecima nakon preležane bolesti kako bi se utvrdilo da li je u prošlosti došlo do infekcije . kaže doktorka i dodaje:

Oko nedjelju do 10 dana nakon pojave simptoma ne preporučuje se PCR testiranje, jer virus prolazi gornje disajne puteve, i pacijenti se upućuju na test iz krvi i detekciju antitijela.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име