Naslovna Hercegovina Gacko Reportaža iz Gacka: Zatvoreni sistem otvorenog zagađenja

Reportaža iz Gacka: Zatvoreni sistem otvorenog zagađenja

0
Izvor: Direkt

U Gacko stižemo iz pravca Foče, nakon skoro tri sata vožnje vijugavom i uskom cestom na kojoj su posljednje kiše izazvale nekoliko odrona pa se na pojedinim dionicama vozi samo jednom trakom.

Dok gustu mješovitu šumu smjenjuje šipražje hercegovačkog krša, ukazuju se i ostali znakovi koji nagovještavajuju da smo blizu odredišta. S lijeve strane ceste jezero Klinje, “uklinjeno” u stijenama. Prvo vještačko jezero u BiH nastalo je akumuacijom vode u branu koja je zidana od 1891. do 1896. godine za potrebe navodnjavanja Gatačkog polja.
Nakon još nekoliko kilometara puta, kroz stijenje se ukazuje i polje. Nad njim gusti pramen dima koji kulja iz visokog dimnjaka koji se spario s trbušastim rashladnim tornjem. Trag vodene pare se prepliće sa smeđim dimom, brzo se upijajući u njega.
Na samom ulazu u Gacko dočekat će vas mural s likom Draže Mihailovića. Nismo zbog njega došli, ali ne zanemarujemo znakove pored puta.

Zanima nas kako u ovoj općini “donosioci odluka” planiraju odgovoriti na neizvjesnu budućnost proizvodnje električne energije spaljivanjem uglja. Miodrag Šešlija, v.d. direktor “Rudnika i termoelektrane Gacko”, nije želio razgovarati s nama. Možda je mislio da ćemo ga pitati za “nacrtane škode” i druge sumnjive tendere u “RiTE Gacko” na koje su nedavno upozoravali iz Transparency Internationala, a mi smo samo željeli razgovarati o njihovom odnosu prema okolišu. Ni sindikalista Željko Tepavčević nije odgovorio na naše upite.

A gdje je displej?

– TE Gacko je Gačanima i majka i maćeha, govori nam kolegica Jelena Adžić uz espresso u hotelu “Metohija”.
Stanovništvo ovog rudarskog gradića i Istočne Hercegovine svoj egzistencijalni opstanak vezuje za ovu fabriku struje na ugalj, priča Jelena, ali s druge strane imamo zagađivača čija emisija štetnih čestica u vazduh stvara brojne probleme i dugoročno negativno utiče na životnu sredinu.

Prazan zid na kojem je stajo displej/ Foto: Naratoriu

– Skoro pa svakodnevno iz dimnjaka TE izlazi gusti crni dim koji, ako vjetrovi nisu jaki, pada direktno na grad i okolna sela. Gačani mogu samo da naslućuju kolike su vrijednosti tih negativnih čestica jer već duže vrijeme mjerna stanica, koja je bila postavljena u centru grada, ne funkcioniše. Niko se zapravo ozbiljnije i ne bavi problematikom zaštite životne sredine, pa sve ostaje na pričama. Dakle nije u pitanju samo zagađen vazduh već i voda i zemlja, napominje novinarka Adžić.

S ovim se tvrdnjama neće složiti načelnik općine Gacko Ognjen Milinković, mladi doktor i specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije koji je uime SNSD-a na proteklim izborima odnio ubjedljivu pobjedu i prekinuo skoro dvije decenije vladavine SDS-a. Time su uprava “RiTe Gacko” i Općina napokon pomirile politička stajališta.

– Ljudi su željeli promjenu. Milinković je u tom momentu bio osvježenje. Mladi doktor, politički neukaljan, reći će naši sagovornici, ističući da je ortoped koji je radio u fočanskoj bolnici daleko premašio broj glasova matične partije u vijeću. Samo dvije godine ranije, na tribini u Gacku uoči općih izbora predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prijetio je zaposlenicima RiTE Gacko da će dobiti otkaz ako ne glasaju za njega.

– Nema, ljudi, napretka u lokalnim sredinama gdje vlast republička i opštinska nije ista politička struktura. Voljeli bi mi, takvi smo karakteri, izvinjavam se damama, pa j****a, šta sad možemo. Od 2006. do 2018, to je 12 godina, broj zaposlenih ovdje, u Gacku, je povećan za 961 lice, jel’ tako? Nemoj slučajno ko je zaposlen u Gacku da glasa za Govedaricu i SDS, izbacićemo ga s posla. A vas molim, koga vi vidite da glasa, a da radi, samo mi javite, ja ću ga izbaciti, ne treba vama. Direktore, nemoj mi biti tako ozbiljan, ja ti otvoreno kažem, neću da ih gledam tamo, poručio je Dodik u septembru 2018. godine.

I doista, prekomjerni broj zaposlenih u ovoj kompaniji je nastavio rasti, a ni direktive iz Elektroprivrede Republike Srpske da se zaustave nova zapošljavanja nisu urodila plodom.
Na naše iznenađenje, načelnik je pristao da razgovara s nama. Prima nas u svom kabinetu, a tamo flashback – sa njegovog radnog stola nas posmatra isto prijeko lice kao i s murala. Nismo došli zbog toga, govorimo sebi.

ognjen-milinkovic

Milinković: Hajde, vi uhvatite zagađen zrak/ foto: Naratorium

O tome zašto nema displeja koji je pokazivao nivo zagađenosti vazduha u općini, reći će nam da je razgovarao sa ljudima iz Termolektrane i da najveći dio zagađenja uzrokuju pojedinačna ložišta. Prije ulaska u zgradu Općine, fotografišemo prazan zid preko puta na kojem je ranije bio displej koji je očitavao stanje na mjernoj stanici.

– Taj displej je pokvaren i odnesen i nažalost više nikad nije stavljen, ali stavićemo ga opet. Ja sam u razgovoru s ljudima iz termoelektrane i stavićemo ga opet. I tada smo mogli tačno da vidimo da je u recimo zimskom periodu, u periodu bez vjetra i kad je hladno, kada su u upotrebi individualna grijanja domaćinstva ogromno zagađenje, a to se dešava onda kada svako priguši uveče svoju peć, kaže po noći ne treba, pa je priguši, tad je slabo sagorijevanje. Upravo u tim periodima slabog sagorijevanja imate najviše ugljen monoksida i ugljen dioksida. Upravo na tom displeju smo primjetili da je ogromno zagađenje, jer se u individualnim ložištima koristi ugalj. Takva ložišta su osnovni način zagrijavanja u ovoj općini, smatra načelnik općine Gacko koji se nedavno vratio iz zvanične posjete grčkoj općini Eordaiai. U sastavu ove općine je gradić Ptolemaida, u kojem se nalazi istoimena termoelektrana.

Grčki mitovi

Milinković nam oduševljeno prenosi utiske iz ovog područja bogatog lignitom.

– Oni su imali u jednom momentu blizu 6.000 megavata proizvodnje. Sad su pred pritiskom smanjenja zagađenja, imaju 1.800-1.900. Oni sad prave najsavremeniju termoelektranu na svijetu, 660 megavata. Nema dimnjaka, potpuni je sistem odsumporavanja, odvajanja ugljen dioksida i sve se to ponovo koristi. Ugljen dioksid se koristi – gas za gašenje požara. To se svekoristi. Prašina se odvaja elektrofilterski i ona se koristi kao idealan materijal za proizvodnju građevinskog materijala i za autoputeve. To je idealan materijal za podlogu za autoputeve. Ja sam oduševljen bio kad sam to tamo vidimo. Oni imaju uglja za sto godina.

Mislite da će se ugalj koristiti još sto godina, pitamo ga.

– Pa ako se na takav način koristi. Ljudi, to je idealno. To je ogromni kapacitet za život, ubjeđuje nas načelnik.

Da su to samo “grčki mitovi” uvjeravamo se jednostavnom pretragom na Googleu. Ove godine grčke vlasti su odlučile dodatno skratiti rok kojim žele prekinuti sa eksploatacijom i korištenjem uglja u proizvodnji električne energije. Ambiciozni plan Vlade Grčke da napusti ugalj do 2028. godine na proljeće je revidiran i Grci sada žele završiti s ugljem do 2025.

Peti blok termoelektrane Ptolomaida, o kojem govori Milinković, doista će biti pogonjen na lignit, ali bi za četiri godine, prema trenutnim planovima, elektrana bila modifikovana i koristila bi prirodni gas. No, s obzirom na trenutne poremećaje na tržištu energenata Grčka će možda ponovo revidirati odluke, ali to sigurno neće biti dugoročno vraćanje uglju, jer ova zemlja sa zavidim brojem sunčanih dana rapidno razvija infrastrukturu solarnih i vjetroelektrana.

U pokušaju da doktora Milinkovića vratimo u našu realnost, pitamo ga opet o zagađenju u Gacku.

– Jedan naš čovjek iz Gacka koji živi u inostranstvu, zainteresovan je da ulaže u Gacko i namjerno je postavio mjernu stanicu na Čemernu za mjerenje karakteristika vazduha. Tri mjeseca je mjerio, ne postoji zagađenje! Zbog jakih strujanja vjetra, jer vjetar to odnese u drugom pravcu, nikako ga na Čemernu nema.

Ali taj zagađeni zrak negdje odlazi, napominjemo mu.

– Ode. Evo, hajde vi ga uhvatite, ja ne znam gdje je.

Prema posljednjem izvještaju Bankwatcha, emisije prašine u 2020. godini u BiH su iznosile 2.686 tona, što je za 1.000 tona više od dozvoljene granice ovih emisija prema Nacionalnom planu za smanjenje emisija u BiH koji je potpisan 2015. godine a koji iznosi 1.689 tona.

Najzaslužnija za prekoračenje emisija sitnih čestica (PM10), kako je u izvještaju navedeno, upravo je Termoelektrana Gacko. Samo prošle godine ona je emitovala pet puta više prašine nego li je dozvoljeno.

Iako iz uprave “RiTE Gacko” nisu željeli razgovarati s nama, načelnik ih je svojski zastupao tokom našeg razgovora.

– Malo sumpor dioksida i sumpor monoksida ima u uglju iz Gacka. Općina Gacko ne može mnogo učiniti (na polju smanjenja zagađenja op.a.), ali Termoelektrana može i ona je učinila dosta. Elektrofilterska postrojenja su tu i ja moram da pohvalim ljude koji rade na elektrofilterskim postrojenjima. Na zahtjev Ministarstva ekologije Republike Srpske, termoelektrana već petnaestak godina ulaže u elektrofilterska postrojenja i na prečišćavanje gasova. S obzirom na to, mislim da je značajno, ne mogu tačne cifre da vam kažem, ali zagađenje je značajno smanjeno. Značajno, napomenuo je Milinković.

Pohvale za elektrofilterska postrojenja / Foto: Naratorium

Izvještaj glavnog republičkog urbanističko-građevinskog inspektora iz 2019. godine Dragana Mijovića, opovrgava načelnikove tvrdnje. U njemu se navodi da “koncentracija sumpor dioksida i čvrstih čestica prekoračuje propisane granične vrijednosti na oba dimovodna kanala na kojima je vršeno mjerenje”.

Zatvoreni sistem

O tome koliko termolektrana ulaže u filtere i pročišćivače vazduha zaista je teško govoriti. Pogotovo zato što su iz ove kompanije odavno prestali izvještavati javnost o svemu što rade. Zbog netransparentonosti poslovanja i skrivanja podataka o emisijama, Centar za životnu sredinu, eko organizacija iz Banjaluke, podnijela je krivičnu prijavu protiv “RiTe Gacko”.
– Oni su tamo jako zatvoreni, kaže Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu, ponovivši kvalifikaciju koju je istakla većina naših sagovornika.

Ibraković objašnjava da Centar godinama pokušava pravnim putem natjerati “RiTE Gacko” da se drži propisanih mjera za emisije. CZZS je tužio “RITE Gacko” zbog nedavanja informacija o filterima i rekultivaciji te drugim pitanjima u vezi sa zaštitom životne sredine, ali i tužbu protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zbog izdavanja ekološke dozvole za novi kop Centralno polje u Gacku i nelegalne eksploatacije uglja. Pravosudni procesi u ovakvim slučajevima spori su, između ostalog, i zbog toga što sudije i tužioci još uvijek uče pravne regulative u ovoj oblasti. Ona navodi i da su zabranu zapošljavanja u “RiTE Gacko” zaobišli tako što su prešli na ugovore u djelu.

– Golim okom je vidljivo da ovo područje vapi za čistijim zrakom, a da bi se to desilo potrebna je odlučnost i volja odgovornih na TE i lokalnoj zajednici da ulože značajnija finansijska sredstva u postrojenja za odsumporavanje kako bismo svi lakše disali, a generacijama koje dolaze ostavili, ako ne netaknutu, onda bar, koliko je to moguće, očuvanu prirodu. Treba živjeti i poslije nas, kazala nam je kolegica Adžić.
I načelnik ima parolu za buduće generacije.

– Mi smo ovu zemlju pozajmili od naših potomaka…Trebamo ostaviti našim potomcima nešto, praviti kapacitete koji će raditi, a mi ovo sad treba da iskoristimo. Naravno da se slažem da je zagađenje katastrofa, ali treba raditi na smanjenju zagađenja u svakom smislu. Kod nas se voze automobili iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Niko o tome ne priča. Samo razvoj ekonomije i industrije, dajte da radimo ono što imamo, kaže on misleći na nastavak eksploatacije uglja.
Pitamo ga ima li ovdje neke alternative uglju.

– Sve naš firme osim termoelektrane su beznačajne. Ta elektroprivreda je naša okosnica. Ono što pored toga još možemo da radimo, ali ljudi to neće da rade, je proizvodnja hrane. Jeste li čuli za mljekaru Pađeni? Ona je ovdje u neposrednoj blizini. Oni su u općini Bileća, a najveći dio mljeka otkupljuju u Gacku. Znate li da svoje proizvode izvoze u EU? Počeli su da izvoze na Bliski i Daleki istok. Njihovi proizvodi su prošli najrigoroznije kontrole EU. Moj otac je pčelar. Mi smo proljetos poslali, nisam još dobio taj papir, najpoznatijem institutu za pčelarstvo u Budimpešti med od mog oca i još par pčelara iz Gacka. Taj med je ocijenjen najvećim ocjenama. To je med koji ima vrhunske karakteristike, tvrdi Milinković u korist svojih ranijih izjava da u Gacku nema zagađanja.

Zanima nas da li Vlada RS čini nešto da Gacko bude manje ovisno o termoelektrani. Općina koja ima oko 8.500 stanovnika, od kojih oko 2.000 radi u “RiTE Gacko”, upravlja budžetom višim od 12 miliona KM. Skoro polovina budžeta se puni Naknadom za iskopavanje uglja i proizvodnju električne energije.
– Naravno da razgovaramo s Vladom na tu temu, tvrdi načelnik, koji nas upućuje na projekt kontroverzan i sa finansijske i sa ekološke strane.

– Znate li vi za naš projekt “Gornjih horizonata”, iskorištenja voda? Raspitajte se….To je značajan projekt gdje se sve vode sa Gatačkog polja, sa Nevesinjskog polja, sa Dabarskog polja slijevaju i prebacuju nekoliko puta, kad projekt bude gotov, kroz turbinska postrojenja i onda idu u Bilećko jezero, pa u hidroelektranu Trebinje i hidroelektranu Svitava u Čapljini. To je jedna te ista voda koja će na kraju prolaziti kroz četiri-pet turbinskih postrojenja. Znate li za to? Nije baš da se ne radi ništa. Mi imamo ogromna područja, kamenita i neupotrebljiva, naravno da tu možemo da stavimo solarne panele.
Umjesto panela, zasad se vidi samo goli kop.

Ljekar i načelnik također tvrdi da broj onkoloških pacijenata i plućnih bolesnika iz Gacka ne odstupa od prosjeka u Republici Srpskoj.
– Gacko ne odskače mnogo od ostatka Republike Srpske po broju onkoloških i plućnih bolesnika, što bi se očekivalo da je više zbog termoelektrane, uvjerava nas on.
Studije o uticaju TE Gacko na zdravlje lokalne zajednice zasad nema, ali aktivisti i novinari iz Gacka godinama upozoravaju da u ovoj općini raste broj osoba s malignim oboljenjima disajnih organa.

– Možemo samo da nagađamo kako i u kojoj mjeri zagađenje utiče na zdravlje stanovnika, budući da za sve ove godine studija o uticaju nije urađena. Poslednji podaci koje imamo su iz vremena pre korone, a oni govore da je u 2019. bilo 55 novootkrivenih slučajeva karcinoma. Za malo mesto kao što je Gacko to je dva puta više od nekog evropskog proseka. Veliki je broj respiratornih obolenja u mestu koje je na hiljadu metara nadmorske visine koje je nekad bilo vazdušnja banja. U selu nadomak RiTE u svakom domaćinstvu ima obolelih ili umrlih od kancera. Sve to daje za pravo da sumnjamo da je RiTE uzrok obolevanja stanovništva, kaže za Naratorium Milanka Kovačević, novinarka Direkt portala. Ona godinama izvještava o (ne)prilikama u ovom dijelu Hercegovine, zbog čega je uvijek na radaru lokalnih političkih moćnika.

Da emisije čestica iz gatačke termoelektrane ostavljaju ogromne posljedice i na zdravlje stanovnika širom Europe potvrđuje izvještaj Alijanse za zdravlje i životnu sredinu “HEAL” iz 2019. godine, u kojem se navodi da je Termoelektrana Gacko 2016. godine bila odgovorna za 158 slučajeva prerane smrti, 331 slučaj bronhitisa kod djece, 83 slučaja hroničnog bronhitisa kod odraslih, 46.306 izgubljenih radnih dana zaposlenih zbog vremena provedenog na liječenju…

Pošto u rudniku bez rudara ne žele razgovarati s nama, nakon razgovora s načelnikom odlučili smo ugljenokop pogledati izbliza. Prolazimo kroz nekoliko redova kuća smještenih na putu do termoelektrane, a zatim kroz labirint ograda koje dijele male privatne parcele. Nedaleko od njih, površinske vode izbijaju kroz kraški teren. Prilazimo nasipu koji dijeli kop od ostatka krajolika i sprječava plavljenje. Penjemo se na nasip iza kojeg se prostire nepregledni kop. Mašine u daljini, sitne poput insekata, kopaju i prevoze ugalj. Na zrakama zalazećeg sunca povrh kopa prelamaju se čestice ugljene prašine. Izgledaju kao da gore. Hladan sjeverac preko polja nosi čestice pepela koje nam paraju nosnice. Vrijeme je da se vratimo.

Post scriptum

Samo nekoliko dana nakon naše posjete, u gatačkoj termoelektrani je počelo pucati po šavovima. Sredinom novembra, novinari su zabilježili nadprosječne količine pepela koji se širio iz dimnjaka termoelektrane. Poslije nekoliko dana šutnje, nadležni su napokon priznali da snimljeni incident nije montaža, te su objasnili da se radi o “tehničkom kvaru u otpremanju pepela, zbog čega je došlo do zapumpavanja prostora hiljadama tona”. O problemu se razgovaralo i na Skupštini Opštine Gacko, na kojoj su odbornici iz SNSD-a i njenih satelita, a koji su istovremeno i rukovodioci u “RITE Gacko”, zaključili da se na “RITE Gacko obrušila grupa lobista na čelu sa Energetskom zajednicom i Janezom Kopačem koji bi da je ugase”. Tako je zabilježila naša sagovornica Milanka Kovačević, koju su optužili “da kvari sliku Gacka”, samo zato što je satirično prokomentarisala incident kroz video uradak “Zašto goveda ćute”, nakon što je bezuspješno pokušala dobiti komentar vlasti. Načelnik se tom prilikom osvrnuo na poruku koju je ponio iz Grčke: ”Borite se na sve načine za opstanak termoelektrane”.

Nekoliko dana nakon incidenta, narodni poslanik Nebojša Vukanović na svom sajtu je objavio anonimno pismo iz “uprave RiTE Gacko” u kojem se navodi da se u Gacku iskopava manje kvalitetan površinski ugalj zbog čega dolazi do kvarova na filterima koji ne mogu prikupiti tolike količine pepela. Pozadina je, navodi se u pismu, pogodovanje privatnoj firmi Termograding d.o.o.
– Umjesto da otkriva ugalj u „C polju“, gdje je kvalitetan ugalj, izvođač počinje sa otkrivkom u povlatnoj zoni gdje se lako dolazi do uglja, ali taj ugalj ne odgovara kotlovima terme i filterima te tako nastaju ovi problemi sa zagađenjem, tvrdnje su nepotpisanog insajdera. Iza cijele operacije navodno stoji Srđan Milović, bivši direktor “RiTE Gacko”, danas prvi čovjek gatačkog SNSD-a.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име