Prostor za zaduženja Vladi Republike Srpske na domaćem finansijskom tržištu, ali i u susjednim zemljama sve je uži i sve nepovoljniji, dok je izlazak na međunarodne, evropske berze, malo vjerovatan.

S obzirom na to da je Vlada Republike Srpske plasman obveznica na Londonskoj berzi uradila u saradnji sa agentom, koga potom nije platila i koji je tužio, time je odsjekla kanal koji im je bio na raspolaganju.

Republika Srpska je u hroničnoj besparici, ma koliko Milorad Dodik tvrdio da je Republika Srpska finansijski stabilna. Zbog radikalne retorike i secesionističke politike kompletan politički vrh Srpske je završio na američkoj „crnoj listi“, a zbog njih se cijela Republika Srpska našla pod svojevrsnim sankcijama zapadnih zemalja.

Kako piše Žurnal, Vladi RS nedostaje oko 500 miliona konvertibilnih maraka da bi do kraja godine mogla da servisira domaće obaveze i spoljne dugove.

Nema sumnje, Vlada RS je u ogromnom problemu, do mjere da joj veoma teško ide i prodaja obveznice na Banjalučkoj berzi. Nakon što su banke zatvorile račune funkcionerima sa „crne liste“ SAD, banke iz Republike Srpske zaziru i od kupovina obveznica koje emituje Vlada RS. Povukle su ručnu.

MF banka za probni balon

Prije nekoliko dana Republika Srpska se emisijom dugoročnih obveznica na Banjalučkoj berzi zadužila za 10 miliona KM. Nije objavljeno ko je kupio te obveznice, a ekonomista Zoran Pavlović smatra da iza ove kupovine stoji banjalučka MF banka.

Treba znati da Agencija za bankarstvo RS ne dozvoljava nijednoj banci da bude eksponirana prema bilo kojem klijentu, pa ni Vladi RS, više od deset posto svojih plasmana. To je zakon.

Bojim se da je taj iznos u značajnoj mjeri kod dosta banaka došao do maksimuma. MF banka očigledno nije dosegla tih deset posto limita prema Vladi RS, što znači da imaju potencijala da kupuju obveznice.

Da bi kupili obveznice, oni nemaju potrebu da troše svoj potencijal, kada ga mogu povući od građana. MF banka je prije desetak dana počela sa reklamom da stanovništvu na oročena sredstva nude kamatu od četiri posto, iz čega sam došao do zaključka da se pripremaju za prve obveznice koje RS bude emitovala.

Finansijska institucija plati kamatu od četiri posto građanima, naplati od Vlade RS po kamati od šest posto i svi zadovoljni, pojasnio je Pavlović za Žurnal.

Dodao je da je ponuda od deset miliona maraka „bila mala“, ali da poenta i nija u iznosu, već u tome da je ovaj plasman bio unaprijed dogovoren te da je to bio test za tržite.

On smatra da su nerealne spekulacije da bi javna preduzeća iz RS mogla krenuti u kupovinu dugoročnih entitetskih obveznica, iz prostog razloga, jer ona ne raspolažu novcem, već su uglavnom gubitaši i dužnici, koji opstaju zahvaljujući tome što se sama kreditno zadužuju.

Međutim, smatra realnim da Vlada RS pokuša, zaduživanjem po velikim kamatnim stopama, da animira neke finansijske institucije iz okruženja.

Vlada RS se prošle sedmice zadužila i trezorskim zapisima za 14,7 miliona KM, a, prema nezvaničnim informacijama, njih je kupila Poštanska štedionica Srbije i to po kamatnoj stopi od šest posto.

„Trezorski zapisi su kratkoračni papiri od vrijednosti. Oni su na period od tri mjeseca, šest mjeseci do godinu dana. Moguće je da je ih kupila Poštanska štedionica Srbije, jer je kratkoročno investiranje, sa kamatom od šest posto, za svaku finansijsku instituciju interesantan posao.

Deset miliona nisu neke ozbiljne pare za finansijske institucije koje imaju sredstava, tako da me ne čudi ako je kupac Poštanska štedionica Srbije. Kamatna stopa od šest posto je dobra kamata za sredstva koja stoje na računu“, kaže Pavlović.