Naslovna Hercegovina Trebinje “Zamaaero” o tenderu za Aerodrom Trebinje: Najveće pitanje ko će letjeti s...

“Zamaaero” o tenderu za Aerodrom Trebinje: Najveće pitanje ko će letjeti s njega

1
Izvor: Zamaaero Foto: Ilustracija

Projekat Aerodroma Trebinje ponovo je privukao pažnju dijela javnosti objavljivanjem tendera za izradu planske i projektno-tehničke dokumentacije. Rok za predaju ponuda je 17.5. preduzeću Aerodromi Srbije. Ovaj projekat, koji je već privukao pažnju javnosti svojim planovima, ponovo nas je prikovao uz ekrane.

Aerodrom će se nalaziti 14 km zapadno od centra Trebinja i zauzimaće površinu od 282 ha. Vrlo zanimljivo je da je to područje kraško polje, te će biti potrebno da se obave dodatna izučavanja tla koja će naravno poskupiti radove.

Jedna od predispozicija kraških polja kao geografskih oblika reljefa je da su niža od okružujućeg predjela, te tako čine neku poludepresiju veće ili manje veličine, što može biti vrlo nezgodno zbog prilaska aviona.

Ponuđač će morati napraviti projekt sa dvije opcije piste, od kojih će komisija odabrati jednu u zavisnosti od toga da li će se pista odmah graditi u punoj dužini ili ne. Dvije opcije su 3000m i 3500m, širine 45m, a okretišta će morati da imaju mogućnosti za avion koda E (A330, B777). Što je pomalo apsurdno, jer beogradska pista ima 3400m i zagrebačka 3252m.

Da li je Trebinju zaista potrebna ovolika pista i šta to planira slijetati? Ovime će Trebinje biti jedan od samo 5 aerodroma regiona koji mogu da prime širokotrupce, tj. biti će u društvu Beograda, Zagreba, Ljubljane i Dubrovnika. Tako dugu pistu nema ni Split, Priština, Skopje, Sarajevo i Podgorica. Kojeg to ima smisla?

U samom tenderu priložena je prognoza broja avio-operacija, koja posebno privlači pažnju svojim brojkama. Naime, ukupno, za period od 2023. zaključno sa 2037. godinom, planira se 167 288 operacija. Što znači prosečno 11 153 operacije godišnje!

Tivat je u svom vrhuncu (2019. godine) imao 7 049 operacija, a Pula 10 428. Vrlo zanimljivo je i da se za tih 15 godina očekuje čak 744 operacije sa A330 i 676 operacija sa Boeingom 767. Na primer 2025. se očekuje čak 38 A330 operacija, te 32 B767 operacija.

Sve rulnice (koje će se graditi u dvije faze) će morati biti adekvatne za korišćenje aviona E kategorije, sem par rulnica koje će voditi direktno do stajanke za generalnu avijaciju. Takođe, vrlo je zanimljivo da se u tenderu spominju i rapid exit taxiways, koje čak i Beograd tek treba da dobije, a u regionu ih ima samo Dubrovnik.

Stajanke će se takođe graditi u dvije faze. Po tenderu stajanka će u prvoj fazi izgledati ovako: 4 mjesta za avione koda C (A320, B737), jednu za avione koda D (A310, B767) i jednu za avione kod E (A350 i B777). Za drugu fazu se napominje samo da će biti izgrađena još stajanka samo za generalnu avijaciju.

Da li neko stvarno očekuje da će se u jednom trenutku u Trebinju naći čak 4 Boeinga 737 te dva širokotrupca, to ni Niš ne može da izvede? Uzdužna osa aviona biće upravna na uzdužnu osu terminalne zgrade, što znači da će stajanka biti tzv. nose-in konfiguracije, što dalje znači da će za svako kretanje aviona biti potreban pushback tug.

Takođe, planira se i izgradnja vatrogasnog poligona površine 6 000m2 uz kojeg će biti i vatrogasna garaža sa 7 mjesta za vatrogasne kamione. Po kratkom opisu poligona u tenderu, zaključuje se da će poligon biti sličan onom u Beogradu, sa TNG instalacijama i sličnim ,,preprekama“ (samo bez DC9). Planira se i saobraćajnica koja će direktno povezivati stanicu sa krajevim piste.

Za terminal se navodi da će imati 3 gate-a, kapacitet od 1100 putnika po vršnom satu. Ovo znači da će kapacitet terminala biti 6 LCC aviona po satu. Terminal će da ima duty-free i kafić. Za drugu fazu se navodi da će imati kapacitet od čak 3 miliona putnika godišnje. Mislim da je za komparaciju dovoljno izneti činjenicu da je Split 2019. godine imao 3.301.930 putnika, odnosno to je više nego je u 2019. imao Dubrovnik.

U drugoj fazi planira se i izgradnja cargo terminala koji će opsuživati dva aviona koda E (Boeing 777F) u isto vrijeme. Čak se i u Beogradu rijetko dešava da dva cargo aviona te veličine budu u isto vrijeme. Čak i Dubrovnik ima samo 170 tona carga godišnje, a Trebinje planira imati četiri puta veći dnevni cargo kapacitet.

Planira se i izgradnja hangara za poslovnu avijaciju koji će moći da primi tri letilice koda B (raspon krila 15-24m), te stajanka za 4 aviona B koda. Postavlja se pitanje odakle toliki business putnici u vrlo siromašnom kraju.

U Aerodrom će investirati većinom Srbija, 75 od 100 miliona EUR, koja će takođe i gazdovati aerodromom. Vidjećemo je li ovo dovoljno novca za ovoliko ambiciozan projekat. Kako se da zaključiti iz plana javnih nabavki za 2021. za ovaj teneder je izdvojeno nešto ispod pola miliona EUR.

U početku se presirala priča da će aerodrom biti gotov do kraja 2021. godine. Međutim, kao što smo prenijeli, gradonačelnik Trebinja je već najavio odlaganje od par mjeseci. Mi očekujemo još odlaganja, jer će uskoro 5. mjesec, a eksproprijacija nije ni blizu da bude gotova, a radovi još nisu ni započeli.

Najveće pitanje je ko će to letiti sa ovog aerodroma. Trebinju ne gravitira previše stanovništva, koje nije ni previše bogato, a turizam u tom kraju je još vrlo slabo razvijen. Na samo 38 km od Trebinja je Dubrovnik, koji što se poslovne avijacije tiče zasigurno ima mnogo veći ugled. No, uprava Dubrovnika će vrlo vjerovatno raditi na svojoj odbrani privlačenjem novih prevoznika raznim metodama.

Na stotinjak kilometara nalazi se i Mostar, te Tivat na 62km. Dakle, ta regija je već prekrivena mrežom aerodroma, te se novi čini bespotrebnim. Uz to Dubrovnik ima najsavremeniji terminal i ostalu infrastrukturu, te bi Trebnju trebalo bar 400 milijona EUR samo da dostigne infrastrukturu Dubrovnika. Aerodroma koji je potpuno afirmisan.

Takođe se postavlja pitanje koji će to strani prevoznik htjeti da leti sa Trebinja. Kao što je već navedeno svo stanovništvo je već u blizini drugih aerodroma.

Vrlo je vjerovatno da će se letovi sa Trebinja završiti kao oni na Moravi. Prvo će se najavljivati letovi stranih prevoznika u roku od par mjeseci, a potom će usljed nedostatka interesovanja stranih prevoznika biti subvencionisana Air Serbia za pokoji let koji će se jedva puniti.

1 KOMENTAR

  1. Što je „podosta apsurdno“ u ovom tekstu je to da osoba koja pise ima svaki moguci negativan komentar protiv aerodroma; ispoljava svoje licno, a jednostrano misljnje dok se krije se iza „mi“, a nema hrabrosti da potpise svoje puno ime.
    Ljudi koje zanima samo licni interes bi trebalo da se bave samo svojim problemima, a ne da javno „udaraju“ po svemu sto se njih i ne tice. Jer dragi moj(a), aerodrom je nesto sto treba da poveze vas mali gradic sa cijelim svijetom. Ako ti se to ne svidje, radije nego sto trosis glas pokusavajuci da ponizis ovaj projekat, uradi sam(a) nesto po cemu ce te pamtiti. Kao na primjer, nadji lijek za ovaj virus sto nas sve muci, pomozi djeci sa posebnim potrebama, otvori moderan dom za stare ljude, i tome slicno. U medjuvremenu, ako nemas sta pametno da kazes, nemoj ni da pricas.

    10
    2

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име