Naslovna Hercegovina Trebinje Svoju firmu u Trebinju otjerao u stečaj: Šta se krije iza novog...

Svoju firmu u Trebinju otjerao u stečaj: Šta se krije iza novog poslovnog poteza Rodoljuba Draškovića

0
Izvor: Stpska info

Rodoljub Drašković, vlasnik kompanije „Svislajon“ otjerao je u stečaj sam svoju firmu koja je do skora zapošljavala oko 300 ljudi.

nelogično, nije rjetkost da firme istog vlasnika preko suda i stečaja međusobno naplaćuju svoja potraživanja i da se tako guraju u stečaj.

U slučaju Drašković interesantno je da se sve to desilo neposredno nakon što se nedavno vidjelo da ovaj biznismen nije zadovoljan tretmanom svojih poslova u Trebinju.

Takva praksa, tvrde poznavaoci nije ni nezakonita pa ju je primjenio i Rodoljub Drašković, i to nad preduzećem “Svislajon”  prehrambena industrija Trebinje.

Cijeli postupak je pokrenula firma “Svislajon Industrija alata” , a zahtjev su podržale i ostale kompanije u vlasništvu Draškovića.

Okružni sud u Trebinju potom je otvorio stečaj, a kao obrazloženje je naveo da “Svislajon” prehrambena industrija Trebinje nije uspjela da naplati potraživanja redovnim putem, a duže od 60 dana.

Najveći iznos potraživanja navela ja da ima kompanija “RDT Svislajon”  Trebinje i to oko 11 miliona konvertabilnih maraka. Kompanija „Takovo“ Gornji Milanovac potražuje 3,5 miliona maraka, “Svislajon” prehrambena industrija Beograd 1,6 miliona KM, a „Prehrambena industrija“ Skoplje skoro milion KM.

Nešto manju potraživanju imaju “Svislajon industrija alata” Trebinje koja iznose 401.758 KM a „Grad sunca“ Trebinje 66.859 KM.

Privremeni stečajni upravnik Borko Šupeta je u izvještaju naveo da je preduzeće platežno nesposobno, da imovina može da pokrije troškove stečaja, te da dužnik nije u mogućnosti da dalje nastavi poslovanje zbog čega je predložio stečaj.

Stručnjaci navode da je sud taj koji vrednuje osnov za otvaranje stečajnog postupka i da ako je pokrenuo taj proces, zakonski osnov za to postoji, piše Blic Biznis.

– Pošto je ovdje riječ o otavaranju stečajnog postupka u drugoj državi, ne bih se upuštao u detalje, ali jasno je da ako je sud pokrenuo postupak onda osnov za to postoji. Što se tiče Srbije, sadašnji zakon omogućava i da sam vlasnik firme pokrene stečajni postupak. Ranije toga nije bilo jer su to mogli da urade samo povjerioci, i to više njih, a ne samo jedan. Ako bi bio samo jedan povjerilac, stečaj bi se automatski obustavljao. Ovdje su važne i ingerencije, odnosno nadležnost naše ili druge države. Ako je naše, mi sprovodimo po srpskom zakonu a ako je nadležnost druge države onda se sprovodi po njihovom zakonodavstvu – kaže za Blic Biznis Nebojiša Anđelković, predsjednik Odbora direktora Agencije za osiguranje depozita.

On dodaje i da svaka država ima svoje zakone i instrumente i da se u zavisnosti od slučaja primjenjuju i različite norme.

– Ako bi primjera radi neka srpska banka imala za dužnika „”Svislajon”  u Trebinju onda bi mi pokrenuli naplatu sa raspoloživim instrumentima, poput tužbe ili stečaja. U tom slučaju smo mi aktivno legitimisani ali postupak se sprovodi po zakonu koji važi u BiH, odnosno na teritoriji te države. Mi podnosimo prijavu, tražimo potraživanje, učestvujemo u ročištima. Možemo i stečaj da pokrenemo, ali opet po njihovom zakonodavstvu dok mi kao pov,erilac učestvujemo u postupku naplate – objašnjava Anđelković.

Inače, Drašković je radnike “Svislajon” prehrambena industrija Trebinje prebacio na svoju firmu „RDT “Svislajon” “ Trebinje, u kojoj je proizvodnja nastavljena, a nakon toga podnio je zahtjev za stečaj. U prilog tome govori i podatak da “Svislajon” u 2020. godini nije imao nijednog zaposlenog, dok je godinu ranije imao 291 radnika. S druge strane, u preduzeću “RDT Svislajon”“ broj zaposlenih lani je povećan sa 176 na 454.

Prema zvaničnim podacima Prehrambena industrija je prošlu godinu, u kojoj nije imala zaposlenih, završila u minusu od 738.015 KM, dok je 2019. imala dobit od 3,1 milion KM.

Proizvodna jedinica “Svislajon” Trebinje osnovana je sredinom 2009. godine, kao dio poslovnog sistema “Svislajon” s osnovnom djelatnošću u proizvodnji konditorskih proizvoda. U periodu do 2018. godine afirmisala se kao lider u oblasti prehrambene industrije za region jugoistočne Evrope, sa preko 400 zaposlenih radnika različitih profila.

Ipak, nakon izjave Rodoljuba Draškovića krajem prošle godine, nakon lokalnih izbora, vidjelo se da on nije zadovoljan tretmanom svojih poslova u Trebinju. On je naime, nakon pobjede na izborima uputio čestitku gradonačelniku Trebinja Mirku Ćuriću i predsjedniku gradskog SNSD Luki Petroviću, u kojoj je naveo da će ukoliko ne dođe do promjene društveno-političkog sistema i privrednog ambijenta, povući investicione projekte i privredne delatnosti iz Hercegovine.

 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име